Na popisu obveznih djela za cjelovito čitanje u 3. razredu opće gimnazije nalazi se roman ruskog književnika F. M. Dostojevskog pod nazivom Zločin i kazna. U dogovoru s učenicima i u kontekstu provedbe školskog međupredmetnog projekta Pandemija i mentalno zdravlje, prof. Željka Orban provela je drukčiji pristup u interpretaciji jednog od najpoznatijih romana ruske, a i svjetske, književnosti. Aktivnosti su započele radionicom o emocijama pod nazivom Kako se nosim s emocijama? Raspoređeni u skupinama učenici su imali zadatak opisati emocije STRAH, LJUTNJU, TUGU i SREĆU, a na kraju izraditi svoje rječnike emocija na principu Ponekad se osjećam …
Tako su se na popisu mogle pronaći riječi depresivno, usamljeno, uplašeno, bezvoljno, umorno, ljubomorno, poštovano, obožavano, vrijedno, prihvaćeno… Na kraju radionice zaključili smo kako na naše emocije utječu okolnosti i događaji koji nas zadese, a isto tako i okolina u kojoj se nalazimo, koja na nas djeluje ohrabrujuće i motivirajuće ili pak suprotno.
Tako su se na popisu mogle pronaći riječi depresivno, usamljeno, uplašeno, bezvoljno, umorno, ljubomorno, poštovano, obožavano, vrijedno, prihvaćeno… Na kraju radionice zaključili smo kako na naše emocije utječu okolnosti i događaji koji nas zadese, a isto tako i okolina u kojoj se nalazimo, koja na nas djeluje ohrabrujuće i motivirajuće ili pak suprotno.
Aktivnosti koje su provedene nakon radionice na sljedećim nastavnim satima bile su usmjerene na interpretaciju romana Zločin i kazna, s naglaskom na motive Raskoljnikovljeva zločina. U Vennovu dijagramu učenici su izdvojili i argumentirali socijalne, psihološke i filozofske motive kojima je Raskoljnikov bio vođen u ubojstvu Aljone Ivanovne. Svaka je skupina iznijela svoja promišljanja i zaključke nakon čega je uslijedila rasprava. Neke radove možete vidjeti u nastavku:
Po završetku rasprave zaključili smo kako su sva tri motiva isprepletena i kulminacijom Raskoljnikovljevih emocija počinjeno je ubojstvo. U sljedećoj aktivnosti učenici su u stvaralačkim zadatcima aktualizirali Raskoljnikovljeve postupke na način da su se usredotočili na njegovu mentalnu sferu i utjecaj društva u kojem je živio na njegova promišljanja i postupke. Na zadanu temu Što bi bilo (kad bi bilo) da je pandemija zavladala Raskoljnikovljevim dobom prije ubojstva Aljone Ivanovne izradili su stripove, blogove, pisali priče, pjesme, novinske naslovnice i drug, a da im kreativnosti nije nedostajalo, možete se uvjeriti i sami: Ovakvim pristupom u interpretaciji učenici su se dodatno angažirali u povezivanju djela sa suvremenom stvarnosti, u tzv. aktualizaciji djela. Osim što su naučili obilježja realizma, da su likovi predstavnici klase i sredine iz koje dolaze, čvrsto socijalno, psihološki i intelektualno motivirani i da Dostojevski stavlja naglasak na njihov unutarnji život i mentalni aspekt, upravo su njega, tj. ugroženost mentalnog zdravlja, prepoznali kao gorući problem današnjice. Složili smo se i zaključili da probleme trebamo rješavati razgovorom, ni u kom slučaju bilo kakvim oblicima nasilničkih ponašanja, i osudili Raskoljnikovljevo ubojstvo Aljone Ivanovne. |